Zbog bogatstva i raznolikosti građe Znanstvena knjižnica zauzima jedno od najznačajnijih mjesta među knjižnicama Hrvatske. Kao knjižnica općeznanstvenog tipa ona posjeduje literaturu iz svih područja ljudskog znanja, pa je jednako zanimljiva učenicima i studentima kao i znanstvenim djelatnicima.
(slika 1)
(slika 2)
Od bivše Knjižnice Paravia naslijedila je fond s ukupno 55 719 svezaka razne knjižnične građe. Nakon Drugog svjetskog rata Knjižnica je obogaćena knjigama iz tzv. Sabirnog centra, zbirkama knjiga raznih institucija, škola, sudova, te vrijednim privatnim zbirkama. Godine 1949. stječe pravo na obvezni primjerak svih hrvatskih tiskovina. Osim obveznim primjerkom knjižni se fond obogaćuje kupnjom i darom. Tako danas Knjižnica ima oko 530 000 svezaka knjižne građe, od toga čak oko 1 000 svezaka knjiga tiskanih u 16. stoljeću (slika 1, 2).
Vrlo je značajan fond Dalmatike koji obuhvaća oko 20 000 jedinica građe koja je izdana na području od Raba do Boke, koja govori o Dalmaciji ili je djelo dalmatinskog autora. Dalmatika je 1982. godine, nažalost, ugašena kao zbirka (osim periodike) i obrađena u općem fondu.
(slika 3)
Veliko bogatstvo fonda Znanstvene knjižnice predstavlja i
12 000 naslova periodičnih publikacija sa 83 000 godišta. Među njima posebno mjesto ima stara dalmatinska periodika.
Od sačuvanog trećeg godišta Almanacco di Zara, tiskanog 1806. godine u Battarinoj tiskari, preko Kraglskog dalmatina – Il regio Dalmata (1806-1810) (slika 3), malo poznatog Bollettino Dalmata (1807), dvojezičnog biltena Sôk izvadjen iz naredbenih kgnigaa Vojske od Dalmaczie – Estratto delle notizie uffiziali dell'Armata di Dalmazia (1809) do pojave prvih novina 1832. godine Gazzeta di Zara, kronološkim redom izdvajamo najznačajnije zadarske periodike: Srpsko-dalmatinski magazin, Zora Dalmatinska, Osservatore Dalmato, Glasnik dalmatinski, Narodni list - Il Nazionale, Il Dalmata, Vuk, Lovor i druge.
Posebnu vrijednost fonda predstavljaju sljedeće zbirke:
(slika 4)
Zbirka pergamena (372 jedinice)
Najstarija pergamena potječe iz XII., a najmlađa iz XIX. st. Iz najstarije, koja je pisana u Zadru 15. studenog 1174. godine, saznajemo da su prvi zadarski nadbiskup Lampridije, (slika 4) knez Morosini i suci donijeli presudu da određena zemlja u Petrčanima kod Zadra pripadne samostanu sv. Marije u Zadru.
U pergameni od 13. listopada 1243. na molbu opata samostana sv. Krševana u Zadru ugarsko-hrvatski kralj Bela IV. potvrđuje samostanu sva prava, povlastice i posjede.
(slika 5)
(slika 6)
Zbirka inkunabula (34 jedinice)
Sve inkunabule u fondu Knjižnice tiskane su u Italiji između 1475. i 1498. godine. S obzirom na sadržaj inkunabule su grčki i rimski klasici, djela rimskih papa, crkvenih otaca ili kršćanskih pisaca, te djela povijesno-filozofskog sadržaja. Knjižnica posjeduje i dvije inkunabule hrvatskih tiskara i izdavača Andrije Paltašića i Dobrića Dobrićevića (slika 5), a na posljednjem praznom listu jedne od njih (Inc. 26) nalazi se devet heksametara pisanih rukom Marka Marulića (slika 6).
Zbirka rukopisa (1.140 jedinica)
(slika 7)
(slika 8)
Za proučavanje povijesti Zadra nezaobilazni su Spisi zadarske kancelarije (Libri Consiliorum Comunitatis Jadrae) nastali između 1442. i 1806. godine. Iz sredine XV. stoljeća potječe dukala mletačkog dužda Giovannija Moceniga kojom postavlja Ivana Gabrijela za zadarskog kapetana.
(slika 9)
(slika 10)
Spomenimo i rukopis Ivana Tanzlingera La dama cronologica, koji je zapravo kronologija Zadra do 1729. godine. Tu je i Statut zadarskih mornara i ribara nastao 1475. godine (slika 7). Među ostalim rukopisima ističu se dva, dosad neproučena, kodeksa iz XVI. st. Jedan je Etiopski kodeks pisan arapskim pismom, a drugi Horae Beatae Mariae Virginis s prekrasnim iluminacijama (slika 8, 9).
Iluminirano je i Tetraevanđelje, pisano ćirilicom crnom i crvenom bojom, također iz XVI. st. (slika 10).
(slika 11)
Zbirka rijetkosti (1 460 jedinica)
U bogatoj zbirci knjiga iz XVI. st. zastupljeni su autori iz skoro svih većih gradova na našoj jadranskoj obali. Tu su Frane Petrić iz Cresa, Šime Budinić iz Zadra, Matej Andreis i Koriolan Cipiko iz Trogira, Hvaranin Vinko Pribojević, Korčulanin Franjo Nigretić, Kotoranin Ludovik Paskvali. Dubrovački humanistički krug u našoj Knjižnici predstavljaju Jakov Ilijin Bunić, Ludovik Tuberon Crijević, Arkanđelo Gučetić, Nikola Vitov Gučetić. Splićanin Marko Marulić zastupljen je u Knjižnici s 12 djela, od kojih je najznačajnije prvo izdanje Judite iz 1521. godine, sačuvano u Hrvatskoj u samo 2 primjerka (slika 11). Za našu kulturnu povijest značajna su i tri pravoslavna liturgijska izdanja tiskana ćirilicom: Minej prazdničnyj, Triod cvjetnyj i Triod postnyj. U fondu Knjižnice nalaze se i djela nastala u prvim zadarskim tiskarama Domenica Fracassa, Antonija Luigija Battare kao i mnoga izdanja koja su plod europskog tiskarskog umijeća (aldine, juntine, elzevieri, bodoniane).
Posebno je vrijedna zbirka tiskanih statuta dalmatinskih gradova:
1. Zadarski statut (Statuta Jadertina) iz 1564. godine (slika 12)
2. Šibenski statut (Volumen statutorum… Sibenici) iz 1608. godine
3. Trogirski statut (Statuto… Tragurii) iz 1708. godine
4. Brački statut (Statuta… Brachiae) iz 1656. godine
5. Hvarski statut (Statuta Lesinae) iz 1643. godine
6. Korčulanski statut (Liber legum… Curzolae) iz 1643. godine
U Knjižnici se čuva i Vila Slovinka Jurja Barakovića, tiskana u Mlecima 1682. godine, te dva izdanja njegove Jarule iz 1701. i 1702. g. (slika 13). Prvo pjevanje Vergilijeve Eneide u prvom hrvatskom prijevodu Ivana Tanzlingera Zanottija iz 1688. godine također je pohranjeno u Knjižnici.
(slika 12)
(slika 13)
Zbirka zemljopisnih karata i atlasa (2 735 jedinica)
(slika 14)
Zemljopisne karte i atlasi, kao specifičan knjižnični materijal, daju poseban doprinos bogatstvu fonda Znanstvene knjižnice. Knjižnica, naime, posjeduje karte i atlase najpoznatijih europskih kartografa 16. i 17. stoljeća. Ovdje ističemo kartu Zarae et Sebenici descriptio (oko 1575.) koja je vjerojatno list iz atlasa Abrahama Orteliusa (slika 14), te Plan obrambene utvrde Zadra nastao oko 1595. god. Zarra (17 x 10 cm) (slika 15). Uz skupinu značajnih karata (Orteliusa, Mercatora ili Coronellija) treba pridodati atlase Abrahama Orteliusa Synonymia geographica, sive popvlorvm…iz 1578. godine, te tri atlasa bez naslovnih stranica najpoznatijih autora europske kartografije 17. i 18. stoljeća: Seuttera, Homanna, Masse i dr.
(slika 15)
Osim navedenih, Knjižnica posjeduje i Zbirku muzikalija (4 400 jedinica), Zbirku magistarskih i doktorskih disertacija (350 jedinica) te Fototeku (2 398 fotografija i oko 700 negativa na staklu).
Knjižnica posjeduje i preko 60 000 oglasa iz mletačke, I. austrijske, francuske i II. austrijske vladavine, te iz kasnijeg vremena. U fondu Knjižnice nalazi se i oko 30 000 razglednica.
Nabava knjižnične građe
Osim obveznim primjerkom i brojnim vrijednim darovima, Knjižnica svoj fond izgrađuje i oblikuje kupnjom.
Želja nam je da nabavljamo publikacije koje su potrebne našim korisnicima, te da i oni svojim prijedlozima doprinesu kvalitetnijoj izgradnji fonda. Knjižnica također otkupljuje stariju građu tiskanu na našem području kako bi što cjelovitije sačuvala zavičajnu zbirku Dalmatiku (Jadertinu).
Ukoliko smatrate da trebamo nabaviti određenu publikaciju ili otkupiti zavičajnu građu koju posjedujete, obratite se knjižničnom osoblju osobno, telefonom na broj 023 214 902, elektroničkom poštom ili ispunite donji obrazac.
